AINARO, 10 janeiru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no membru Governu relevante realiza diálogu komunitáriu iha munisípiu Ainaro, ne’ebé iha ámbitu ne’e husu atu autoridade no komunidade lokál ajuda implementa programa nasionál iha tinan ne’e.

“Ha’u hakarak husu ajuda implementa projetu Uma Kbiit Laek (UKL), ne’ebé tinan 2021 prevee osan millaun $23 hodi halo uma 1.230-resin no tinan ne’e prevee tan millaun $71, ne’e ita boot sira implementa hotu ka lae, projetu ne’e transforma hosi uma MDG’s. Ita avansa modelu foun ne’ebé hakarak susesu tenki ho kontribuisaun autoridade lokál sira,” Xefe Governu hateten liuhosi diálogu komunitáriu, iha salaun Parokiál Ainaro, segunda ne’e.

Programa harii UKL Governu serbisu ho autoridade lokál sira, nune’e loron ida sei entrega tomak poder iha munisípiu hodi tau-matan ba prosesu tomak.

Projetu seluk mak Cesta Bázika ne’ebé mai hosi meta Governu ne’ebé ‘povu kuda Governu sosa’.

“Ha’u ba fatin-fatin populasaun kestiona ida-ne’e, tanba la tuir meta Governu nian, katak la sosa produtu. Ho ida-ne’e iha tinan 2021 tau osan ba programa Cesta Bázika millaun $70 tenke sosa foos, maibé foos la to’o no agora prevee tan millaun $80. Tanba ne’e maka husu atu halo to’os no natar atu Governu sosa,” nia akresenta.

Alende ne’e, Governu mós daudaun iha hela implementasaun programa Seguransa Alimentár, ne’ebé apoia kbiit laek sira ho rendimentu kiik.

“Uluk ne’e parte igreja mak lori tuir hahán ba populasaun ne’ebé hahán laiha maibé agora Governu kria programa ida atu fó apoiu no hahán sira ne’e mai hosi ne’ebé? Tenki sosa populasaun nia produtu. Tanba populasaun kestiona beibeik katak sira kuda maibé Governu la sosa,” nia dehan.

Xefe Ezekutivu konsidera liuhosi programa agrikultór sira bele aumenta rendimentu família, tanba populasaun Timór 70% mak serbisu iha to’os no natar.

“Ha’u haree iha fatin barak joven sira iha inisiativa rasik halo to’os, tanba foin lalais ha’u vizita Viqueque ha’u hasoru joven lubuk ida halo to’os, balun kuda lis mutin no mean, bombai, no seluk tan, ne’ebé kada kolleta tonelada lima. Ha’u kontente loos tanba timor-oan hadomi produtu rasik,” PM tenik.

Daudaun ne’e, kada fulan populasaun iha territóriu konsumu foos tonelada 11.000-resin, enkuantu produsaun hare kulit kada tinan tonelada 60.000-resin, ne’ebé bainhira kompila ba foos tonelada 30.000.

“Ne’e han fulan-tolu de’it foos laiha ona, tanba ne’e bainhira populasaun hasa’e produsaun rai-laran no hamenus importasaun bele poupa osan ba rai-li’ur. Entaun iha programa ne’e (Seguransa Alimentár), ha’u husu komunidade no autoridade lokál apoia Governu implementa, nune’e tinan oin bele husu tan osan,” nia dehan.

Iha biban hanesan, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho, hateten, orsamentu ba programa UKL ne’ebé Governu prevee ba tinan 2022 hamutuk $71, ne’ebé kada suku sei konstrui uma entre 9 to’o 10.

“Ita la diskute kuantidade ba aldeia no suku, tanba Parlamentu husu atu halo tuir númeru ne’e, ne’ebé durante implementasaun sira sei tun ba halo fiskalizasaun,” Ministru argumenta.

Iha tinan 2021, Ainaro halo de’it uma 63, ne’ebé balun seidauk hotu, enkuantu iha tinan 2022 sei hetan UKL 208.

“Ne’e númeru boot tebes, ne’ebé rekoñesimentu Governu nian mak atu hasa’e insentivu autoridade lokál sira nian, nune’e liuhosi programa Governu bele dezenvolve suku,” nia tenik.

Aleinde ne’e, membru ezekutivu ne’e dehan, kustu konstrusaun UKL iha Foho Ramelau hun sei la hanesan ho iha Ainaro villa, tanba fatin sira ne’ebé laiha asesu estrada sei buka solusaun tanba UKL balun seidauk halo tanba dalan ladi’ak

© 2024 Administration Municipality of Ainaro