Re-Anunsiu konkursu Publiku
ANUNSIU KONKURSU PUBLIKU
Nú. Ref: N.o KP/001/SMA-AM-AIN/VII/2023
Estadu Repúblika Demokrátika de Timor-Leste liu hosi Administrasaun Munisipiu Ainaro loke konkursu no konvida kompañia-sira ne’ebé iha
interese no elijibel atu bele kompete iha konkursu ne’e :
Servisu Munisipal Aprovizionamentu, Administrasaun Munisipiu Ainaro
Rua Venancio Ferraz, Ainaro Timor-Leste
Nu. Telefone: +670 77926507 / 78724611
Email: bonyleuidi@gmail.com
Atu hatene klaru liu kona-ba re-anunsiu ne, favor ida click iha Link “Anunsiu Re-Tender Veiculo Ainaro” ita bele hetan informasaun klaru liu husi file PDF iha okos:
-> Anunsiu Re-Tender Veiculo Ainaro
AINARO, 10 janeiru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no membru Governu relevante realiza diálogu komunitáriu iha munisípiu Ainaro, ne’ebé iha ámbitu ne’e husu atu autoridade no komunidade lokál ajuda implementa programa nasionál iha tinan ne’e.
“Ha’u hakarak husu ajuda implementa projetu Uma Kbiit Laek (UKL), ne’ebé tinan 2021 prevee osan millaun $23 hodi halo uma 1.230-resin no tinan ne’e prevee tan millaun $71, ne’e ita boot sira implementa hotu ka lae, projetu ne’e transforma hosi uma MDG’s. Ita avansa modelu foun ne’ebé hakarak susesu tenki ho kontribuisaun autoridade lokál sira,” Xefe Governu hateten liuhosi diálogu komunitáriu, iha salaun Parokiál Ainaro, segunda ne’e.
Programa harii UKL Governu serbisu ho autoridade lokál sira, nune’e loron ida sei entrega tomak poder iha munisípiu hodi tau-matan ba prosesu tomak.
Projetu seluk mak Cesta Bázika ne’ebé mai hosi meta Governu ne’ebé ‘povu kuda Governu sosa’.
“Ha’u ba fatin-fatin populasaun kestiona ida-ne’e, tanba la tuir meta Governu nian, katak la sosa produtu. Ho ida-ne’e iha tinan 2021 tau osan ba programa Cesta Bázika millaun $70 tenke sosa foos, maibé foos la to’o no agora prevee tan millaun $80. Tanba ne’e maka husu atu halo to’os no natar atu Governu sosa,” nia akresenta.
Alende ne’e, Governu mós daudaun iha hela implementasaun programa Seguransa Alimentár, ne’ebé apoia kbiit laek sira ho rendimentu kiik.
“Uluk ne’e parte igreja mak lori tuir hahán ba populasaun ne’ebé hahán laiha maibé agora Governu kria programa ida atu fó apoiu no hahán sira ne’e mai hosi ne’ebé? Tenki sosa populasaun nia produtu. Tanba populasaun kestiona beibeik katak sira kuda maibé Governu la sosa,” nia dehan.
Xefe Ezekutivu konsidera liuhosi programa agrikultór sira bele aumenta rendimentu família, tanba populasaun Timór 70% mak serbisu iha to’os no natar.
“Ha’u haree iha fatin barak joven sira iha inisiativa rasik halo to’os, tanba foin lalais ha’u vizita Viqueque ha’u hasoru joven lubuk ida halo to’os, balun kuda lis mutin no mean, bombai, no seluk tan, ne’ebé kada kolleta tonelada lima. Ha’u kontente loos tanba timor-oan hadomi produtu rasik,” PM tenik.
Daudaun ne’e, kada fulan populasaun iha territóriu konsumu foos tonelada 11.000-resin, enkuantu produsaun hare kulit kada tinan tonelada 60.000-resin, ne’ebé bainhira kompila ba foos tonelada 30.000.
“Ne’e han fulan-tolu de’it foos laiha ona, tanba ne’e bainhira populasaun hasa’e produsaun rai-laran no hamenus importasaun bele poupa osan ba rai-li’ur. Entaun iha programa ne’e (Seguransa Alimentár), ha’u husu komunidade no autoridade lokál apoia Governu implementa, nune’e tinan oin bele husu tan osan,” nia dehan.
Iha biban hanesan, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho, hateten, orsamentu ba programa UKL ne’ebé Governu prevee ba tinan 2022 hamutuk $71, ne’ebé kada suku sei konstrui uma entre 9 to’o 10.
“Ita la diskute kuantidade ba aldeia no suku, tanba Parlamentu husu atu halo tuir númeru ne’e, ne’ebé durante implementasaun sira sei tun ba halo fiskalizasaun,” Ministru argumenta.
Iha tinan 2021, Ainaro halo de’it uma 63, ne’ebé balun seidauk hotu, enkuantu iha tinan 2022 sei hetan UKL 208.
“Ne’e númeru boot tebes, ne’ebé rekoñesimentu Governu nian mak atu hasa’e insentivu autoridade lokál sira nian, nune’e liuhosi programa Governu bele dezenvolve suku,” nia tenik.
Aleinde ne’e, membru ezekutivu ne’e dehan, kustu konstrusaun UKL iha Foho Ramelau hun sei la hanesan ho iha Ainaro villa, tanba fatin sira ne’ebé laiha asesu estrada sei buka solusaun tanba UKL balun seidauk halo tanba dalan ladi’ak
MAUBISSE, 29 novembru 2021 (TATOLI) – Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), segunda ne’e selebra aniversáriu loron poupansa nasionál ba dahituk no selebra aniversáriu dahuluk ba programa nasionál kampu dijitál iha salaun parokiál postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro.
Selebrasaun loron nasionál poupansa no kampu dijitál tinan ne’e halo ho mekanismu diferente. BCTL inisiativa lori programa literasia finanseira no sistema pagamentu dijitál ba eskola ensinu báziku lima iha Maubisse no ensinu superiór ida iha área eskola vokasionál agríkula Maubisse.
Hafoin vizita eskola ensinu baziku indikadu, BCTL realiza kompetisaun sertame hodi motiva estudante sira estuda matéria literasia finanseira dijitál.
Objetivu atividade ba selebrasaun loron poupansa nasionál nian mak habelar informasaun ba estudante EBC Rimor, EBC Aitutu, EBC Fleicha, EBC Beremoli, EBC Rita no Ensinu sekundáriu vokasionál agríkula Maubisse atu hatene benefísiu halo poupansa ho mekanismu tradisionál no modernu hodi prepara ba futuru.
Durante eventu, Vise-Governadora BCTL, Nur Aini Alkatiri, esplika programa kampu dijitál nu’udar programa nasionál ida-ne’ebé Banku Sentrál inísia hodi promove utilizasaun serbisu finanseira dijitál iha Timor-Leste.
Programa ida-ne’e mós ninia objetivu atu estende, iha médiu-longu-prazu, pontu asesu ba serbisu finanseira ida mak integrada no interligadu ne’ebé sei kobre área rurál sira.
Progresu durante implementasaun Programa Nasionál Kampu Dijitál (PNKD), kliente rejista hamutuk 754, merchant rejista hamutuk 26, ajensía rejista hamutuk 11 no hosi kliente, ajénsia no merchant sira iha leten balun ativu halo tranzasaun dijitál sira.
Totál tranzasaun eletrónika uza karteira eletrónika durante períodu ida-ne’e kuaze 3,500 tranzasaun nune’e BCTL apela ba instituisaun finanseira sira, liuliu banku komersiál no empreza Fintech sira hanesan Telemor Fintech no Tellin Digital Solution atu kontinua apoia ba komunidade iha Maubisse.
Nune’e mós, BCTL fahe sertifikadu agradesimentu ba ajente Banku Sentrál sira no ofisiál Governu lokál no asina nota entendimentu ho Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKooP) ba formasaun literasia finanseira.
Durante eventu refere, Ajente BCTL, Wilson Nívio Mendonça atualiza Progresu Programa Nasionál Kampu Dijitál no Jeremias Obet Rahakbauw fahe esperiénsia kona-ba ulitizasaun pagamentu dijitál hosi ajénsia karteira eletrónika.
Ikus lius, BCTL mos entrega prémiu sertifikadu ba manán na’in kompetisaun sertame matéria literasia finanseira hosi primeiru to’o kintu ninian, no entrega sertifikadu apresiasaun ba eskola EBC lima no eskola vokasionál agríkula, Maubisse, ne’ebé kolabora implementa programa literasia finanseira dijitál iha sira-nian eskola.
AINARO, 18 novembru 2021 (TATOLI)—Espoza Prezidente Repúblika, Cidalia Nobre Lopez Mouzinho Guterres, hamutuk ho Plan International relata programa rua hanesan setór edukasaun no ekonomia dezenvolvimentu komunitária ba foinsa’e isin-rua sedu ka inan sedu ho totál na’in-45 atu iha kapasidade naton hodi hatutan sira-nia moris.
Iha espoza Prezidente Repúblika ninia gabinete, iha programa rua ne’ebé presiza atu halo mak ida iha parte edukasaun no seluk mak ekonomia dezenvolvimentu komunitária, oinsá mak atu haree ba iha inan-feton sira-ne’ebé mak iha oan ona, sira atu kontinua hatutan sira-nia moris.
“Ho ida-ne’e, ohin ami mai iha ne’e hodi rona ita-nia inan-feton sira-nia preokupasaun. No sira totoli hela sira-nia preokupasaun mai ha’u, ne’ebé ha’u toma nota hela hodi haree to’ok oinsá atu fó solusaun ba preokupasaun ne’ebé mak ohin sira hato’o,” Cidalia Nobre Lopez Mouzinho Guterres, hateten ba jornalista sira, iha edifisiu Plan International, munisípiu Ainaro, kinta ne’e.
Gabinete espoza presidente no Plan Internacional sei hare hamutuk atu fo fali solusaun no liu-liu atu fó apoiu tuir saida mak parte rua ne’e bele no sira-ne’ebé mak la’ós kompetente hosi parte rua ne’e, sei hato’o ba Governu oinsá atu haree hamutuk situasaun ida-ne’e.
Inan ba nasaun, Cidalia Nobre Lopez Mauzinho, realiza visita dahuluk iha Plan International iha Munisípiu Ainaro hodi hasoru labarik feto sira-ne’ebé mak tama iha Grupu Murak Tatoli ba Cidalia.
“Programa Tatoli ba Cidalia ne’e lansa tiha ona iha tinan kotuk, ne’ebe mak ami haree oinsá mak situasaun sira-ne’ebé mak ita-nia komunidade sira hasoru, razaun ne’e mak Plan ho International ho ha’u-nia gabinete sempre servisu hamutuk ho Programa Tatoli ba Cidalia,” nia dehan.
Espoza PR hateten, ho razaun ne’e mak fila-fali mai iha Ainaro hodi hasoru alin feto sira ho totál na’in-45, maibé infelizmente na’in-20 de’it mak mai no sira-ne’e mak inan foinsa’e sira-ne’ebé mak isin-rua sedu.
“Inan-feton sira-ne’e hakarak eskola maibé sira-nia ekonomia família nian la sufisiente atu sira bele kontinua prosesu aprendizajen. Depois sira iha ona família no oinsá sira-nia moris ba oin,” nia dehan.
Director Country Plan Tnternational Timor-Leste, Diliana Ximenes, hateten espoza Prezidente Repúblika mai vizita Plan International, tanba espoza mós hanesan embaixadora ne’ebé mak servisu hamutuk ho Plan International kuaze tinan ida ona, hodi halo kampaña no esforsu hodi trava ba ema kaben-sedu no isin-rua sedu ba feto sira nomós hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira.
“Vizita ida-ne’e espesiál tebes, tanba ami-nia embaixadora vizita ami-nia fatin ida-ne’e no hasoru Grupu Murak Totoli ba Cidalia. Ohin, ita-nia ona-feto sira-ne’ebé vulnerável hato’o sira nia preokupasaun ba iha inan nasaun nian,” nia dehan.
Plan International hamutuk ho sira-nia embaixadora ho atividade no programa ne’ebé mak iha, koko atu responde ba kbiit ne’ebé mak iha, ida-ne’e mak objetivu prinsipál hodi hasoru embaixadora.
“Dadus ne’ebé mak Plan International rejista ona kona-ba labarik feto sira-ne’ebé mak isin-rua sedu no kaben-sedu iha munisípiu Ainaro hamutuk na’in-45. No, ami servisu hamutuk ho sira hodi empodera sira tuir atividade ne’ebe mak Plan International iha,” nia dehan.
AINARO, 18 novembru 2021 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, kinta ne’e presta omenajen ba éroi 3000 iha Jardim dos Heróis da Pátria Ainaro iha Ossoáriu, Mmunisípiu Ainaro.
Objetivu Prezidente Repúblika hala’o vizita iha munisípiu Ainaro, tanba sempre halo parte istória iha Timor-Leste nian liu-liu luta ba libertasaun nasionál nian.
“Ami tama mai iha rai-klaran iha Ramelau hun, ami mai vizita ita-nia maun-alin sura hotu ne’ebé mak iha tempu ida defisil tebe-tebes no tempu ida úniku mai ami,” Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten ba jornalista sira hafoin vizita no fó omenajen ba éroi no martires da patria iha jardim herois.
Nia relembra, éroi (restu mortal) 3000 mak tau ossoáriu ne’e hodi fó sira-nia sasin no sakrifísiu boot, sakrifika sira-nia vida tomak hamutuk ho maluk Timor-Leste tomak nia laran hodi liberta rai, fó liberdade no independénsia ba ema hotu-hotu.
Prezidente Repúblika ho ninia komitiva viziata Ainaro, nune’e hodi memoriza nafatin éroi no martires da patria sira-nia sakrifísiu boot sira-ne’e.
Hatán kona-ba restu mortál sira-ne’ebé kontinu haloot iha iha Ossoáriu, Xefe Estadu hateten restu mortál hirak ne’e, Governu ninia kompeténsia.
“Klaru ke to’o iha nia tempu, ha’u fiar katak fatin ne’ebé prepara ona ba sira, sei haloot sira iha sira-nia fatin,” nia dehan.
Nune’e mós, administradór postu administradór Ainaro, munisípiu Ainaro, Nazario de Araújo, sente kontente tebes ho marka prezensa hosi Xefe Estadu ho nia ezposa, inklui ho nia komitiva ne’ebé mak realiza ninia vizita iha munisípiu Ainaro.
“Aban, Xefe Estadu kontinua halo diálogu ho entidade hotu-hotu iha munisípiu Ainaro,” nia dehan.
Iha diálogu ne’e, komunidade sei hato’o preokupasaun oioin ba Xefe Estadu no membru Governu sira hodi toma konsiderasaun.
Munisípiu Ainaro iha postu administrativu haat (4) mak hanesan Ainaro iha suku hotu (7) no aldeia 31, Hato-Builico iha suku tolu (3) no aldeia 21, Maubisse iha suku sia (9) no aldeia 63 no Hato-Udo iha suku rua (2) no aldeia 16.
Nune’e, totál suku iha munisípiu Ainaro hamutuk 21 no aldeia hamutuk 131, no jeografikamente iha munisípiu Ainaro ho rai nia luan ho totál 869.80 Km.
© 2023 Administrasaun Munisípiu Ainaro