Autoridade Munisipal Ainaro
//= filter_text_wpglobus(get_theme_mod('municipality_address_entity_name', 'Ministério da Administração Estatal')) ?>
Manuela Georgina Carmo Bucar Corte Real
Administrasaun Munisípiu Ainaro
Sai Autoridade Municipal ne’ebe sei hala’o kna’ar no responsabilidade hodi servi komunidade iha Municipiu ida ne’e ho imparsial, ekselente, profisional, efisiente no efikaz hodi empora ba moris diak tantu espiritual no material.
Manuela Georgina Carmo Bucar Corte Real | Presidente Autoridade Municipal de Ainaro
Sai Autoridade Municipal ne’ebe sei hala’o kna’ar no responsabilidade hodi servi komunidade iha Municipiu ida ne’e ho imparsial, ekselente, profisional, efisiente no efikaz hodi empora ba moris diak tantu espiritual no material
Liafuan Ainaro nia origem no etimolójikamente mai husi Lia-fuan Mambae ne’ebé kompostu husi lia fuan rua mak hanesan: Ai + Naruk katak, iha ai-hun ida maka hamrik naruk iha rai Atuál Ainaro, no konforne nia istória haktuir katak iha tempu Governadór Afonso de Castro, Suro/Ainaro la tama iha Mapa de Timor hanesan Distrito tanba Rai Suro sei rona hela ba Liurai Nai D Malbuti “AN HIN PAT, AN MAN PAT” Pukul Sarin, Darha-Aitua Letai-Poeluli, Bismau-Daci-Coli, Lequi-Teti-Dadia, Aloko Mausur, Lau-Bei-Mau-Teni, ikus mai aumenta tan “Nai-Hin Assa Lau-Ussu”no “Nai Hin Boeloko Berteni”.
Depois iha tempo Governadór Celestino da Silva, mais ou menos iha tinan1898, nia haruka expediente/enviado ida comandado husi Cabo ida naran Joséda Silva infiltra/mai husi Atsabe, Tiarleo mai iha Aldeia Fatu-Meta besik foho Mau-Ulo Lau, iha atuál suku Mau-Ulo, depois nia kontaktu ho Kapitan Leto Bere no nia komunidade hodi ajunta/halibur fatuk para atu hatúr kota/villa iha fatin Lesu-Ata, maibe tanba ladún estratéjiku nia desisti tiha no fila hikas ba iha Fatubesi/Hatolia, fatuk halibur ne’e to’o agora sei iha hela fatin ne’ebá.
Governadór Celestino da Silva, preokupa tebes ho revolta D. Duarte, Regulo Manufahi, D. Boavnetura nia aman, Entaun, Governadór buka meius oin-oin para okupa Rai-Suro hodi atake D. Duarte, entaun nia haruka fali Segunda expedisaun /enviado, mais ou menos iha tinan 1900 liu husi Lete-Foho, Hatu-Builico mai to’o iha Nunu-Mogue iha Reino Lequi-Tet Dadia. Maibé la alkansa objetivu tanba laiha solusaun. Governadór Celestino da Siva iha fali tinan 1902 haruka fali espedisaun /Enviado Terseiru mai husi Railako, Aileu, Lequidoe, Turiscai, Alas-Same mai to’o Suro-Craic, iha ne’ebá hasoru malu ho liurai Mutin, Nai Cau ho Liurai Metan, Nai Cosso, ho objetivu atu buka rai ka fatin para harii ou estabelese kota/ vila cidade iha rai Suro, iha sorumuto ne’e sira konkorda ho objetivu ne’e, entaun sira sai husi Suro-Craic diresaun Norte, wainhira too iha Orema, besik foho Suro-Lau, sira deside atu tau kota iha fatin ne’ebá. Mabé, falta ho bee, raihenek no kondisaun seluk tan entaun sira kontinua ba diresaun norte nafatin no to’o iha foho tutun Berbakalau haketke mai rai tetuk, atual Vila Ainaro, kondisaun altura ne’e sei iha onu laran barak hanesan dolok, seidauk iha buat ida, ida deit Ai-
hun ida naruk tebes naran Ai Kapiri, entaun Malae no Liurai Mutin no Metan deside atu estabelese kota/sidade iha ne’ebá, tanba influensia lian Portugues, Ainaruk ne’e pronúnsia ho lia Ainaro. Fatin ne’e antes malae sira estabelese kota, fatin ne’e naran Orluli signifika Au Lulik, fatin ne’e iha kintal Vila Ave Maria, tanba iha bee matan ida no au lulik ida. Hahú momentu ne’ebá rai Orluli hanaran ofisiálmetne Ainaro. To’o ohin loron, lian Orluli joven barak mak ladun hatene no hatene deit mak Ainaro, maibe dala barak lia nain sira sei uza hodi sergala simu bainaka sira hodi hateten nune’e “o ho am nap bit laigia, am nap bor laigia, am ping laigia, am gana laigia, am kontra ba nei, am rai ber ba nei, bos b abos lak ba lak Ainaro Orluli pes tata” signifika “ ami nahe biti-nahe biti boot, ami hein-hein ho laran maun, ami ba la haoin atu soku, lae sei lakon lae sei mohu, Ainaro Orluli sei lulik nafatin.
b. Medida Populasaun no Kreximentu.
Sensu Populasaun no Habitasaun 2022 hatudu katak populasaun abituál rezidente iha Timor-Leste hanesan husi momentu sensus, meia-noite husi loron 5 to’o 6 fulan-Setembru tinan 2022 hamutuk 1,341,737. Husi populasaun ida-ne’e, 1.34 millaun maka enumera iha umakain privadu sira no ema na’in 812 iha hela-fatin koletivu sira. Husi totál populasaun Timor-Leste nian ne’ebé mak rekolla durante sensu uma-kain 2022 ne’e, Munisípiu Ainaro kontribui 5,4% ho totál populasaun ou iha 73,115 pesoas. Wainhira halo komparasaun entre sensus uma-kain ne’ebé mak realiza iha tinan 2015 no ida ne’ebé hala’o iha tinan 2022, tendénsia sira kreximentu populasaun em jerál iha Timor-Leste, Munisípiu Ainaro okupa kuatru lugar hafoin Dili, Oecusse no Likisa no nia kreximentu populasaun 2.1% por volta 1,535 durante tinan sanulu nia laran.
c. Lista Postu Adminisitrativu, suku no Aldeia iha Munipiu Ainaro
Suku EDI
1. Demutete
2. Hebau
3. Leobibo
4. Raemera
5. Talale
Suku FATUBESI
1. Caitara
2. Cassmidei
3. Hohulo
4. Raebuti lau
5. Titibauria
6. Tutufili
Suku HORAI-QUIC
1. Cartolo
2. Gourema
3. Hatussao
4. Lau heli
Suku LIU RAI
1. Beretei
2. Erbean
3. Hoho naru
4. Mau mude Suku MANELOBAS
1. Cotomata
2. Ernaro
3. Hautilo
4. Boro ulu Suku MANETÚ
1. Dau lelo
2. Hahi tali
3. Lebu luli
4. Mau lai
5. Quiri coli
6. Russulau
7. Cano rema Suku MAUBISSE
1. Goulala
2. Hato fae
3. Hato luli
4. Hao tado
5. Liguitei
6. Ria leco
7. Riamori
8. Sarlala
9. Teti tugu
10. Ura hou
11. Vila Suku MAU LAU
1. Aihosan
2. Hahi Mau
3. Hato Cade
4. Hato Lete
5. Laca mali cau
6. Lumo Luli
7. Malerai
8. Rita
9. Tara Bula
10. Ussu Luli
11. Buibela
2. Situasaun Jeográfika
Munisípiu Ainaro lokalizadu iha sudoeste Teritóriu Timor-Leste. Bazeia ba dadus fixa de família ne’ebé mak Diresaun Apóiu ONGs rekolla husi autoridade suku sira, populasaun Munisípiu Ainaro atinji ona 84,500 pesoas ho àrea 870 KM2. Ho kapitál mak sidade Ainaro. Munisípiu Ainaro uluk iha tempu Timor Portuguez hanesan konsellu ida ho naran hanesan, maibé iha Esepsaun balu hanesan ne’e; durante administrasaun Indonézia Postu Administrativu Turiskai pasa husi Munisípiu Ainaro ba Manufahi no troka ho Hato-Udo ne’eb’e mak partense fali ba Ainaro. Munisípiu Ainaro riku ho nia beleza sira hanesan foho, tasi no lagua. Ainaro mós iha bee barak tebes no rai ne’ebé mak bokur no di’ak ba agrikultura. Nia iha mos àrea ida besik tasi, no zona barak liu mesak foho, inklui foho as liu iha Timor-Leste, mak foho Aramelau (2.960m). Tuir istória, Ainaro iha papél boot ba durante tempu rezisténsia hasoru okupasaun Indonézia iha Timor-Leste, hodi fo fatin subar ba gerileru sira, inklui fatin Subar ba Komandante em Chefe Das FALINTIl, Atuál Primeiru Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão.
Jeográfikamente no administrativamente, Munisípiu Ainaro halo fronteira ho:
Munisípiu Aileu iha Parte Norte
Munisípiu Manufahi iha Parte Leste
Munisípiu Covalima iha parte Ocidental
Munisípiu Bobonaro iha parte Oeste
Munisípiu Ermera iha parte Norte no Weste
3. Evolusaun Governasaun Lokál
Munisípiu Ainaro nudar Munisípiu ida husi Munisípiu 13 iha Teritóriu Timor tomak. Munisípiu Ainaro hafahe fronteira ho Munisípiu Covalima, Bobonaro, Ermera, Aileu no Munisípiu Manufahi. Distánsia entre kapitál nasaun ho Kapitál Munisípiu Ainaro iha 117 km. Munisípiu Ainaro nakonu ho foho hanesan foho Ramelau, foho Kablaki, Suro-Lau no Mamalau.Munisípiu Ainaro iha tempu impériu Português nian ne’ebé ho naran Conselho de Ainaro, iha Postu 4 hanesan Postu Ainaro, Maubisse, Hato-Builico no Turiscai. Iha tempu okupasaun Indonézia, bazeia ba Lei Numeru 7 tinan 1976 konaba pengesahan penyatuan Timor-Timur ba Nasaun Republika Indonézia no estabelese Propinsi Daerah Tingkat I Timor Timur no administrativamente defini ba Munisípiu 13 ho naran Kabupaten Dati II (Jurnal/ lembaran Nasaun numeru 35 tinan 1976 no aumenta jurnal/lembaran Nasaun Indonézia nian Númeru 3153 no regulamentu/peraturan Governu númeru 39 tinan 1976, inklui jurnal Nasaun Repúblika Indonézia númeru 3088). Ainaro mos sai hanesan Kabupaten ida entre Kabupaten 12 seluk no koñesidu ho naran Kabupaten Dati II Ainaro. No iha tempu Arnaldo de Araújo nudar ema Ainaro ida nebe hetan konfiansa husi Governu Central RI nudar Governadór ba Provinsia Timor Timur (Timor Leste) iha tinan 1977.
Iha tempu refere, akontese dinámika polítika administrativa husi Governadór Arnaldo de Araújo uza nia podér hodi halo mudansa ba Postu Turiscai husi Conselho Ainaro hatama ou tama ba Kabupaten (Munisípiu) Manufahi no Postu Hato-Udo ne’ebé uluk pertense ba Munisípiu Manufahi tama fali ba Munisípiu Ainaro. Ida ne’e akontese iha tempu okupasaun Indonesia no mantein nafatin iha tempu ukun rasik-an ne’e.
Iha Governu tranzisaun, liu husi decretu lei UNTAET 2/ 2000 konaba destribuisaun podér administrativa ba territóriu Timor Leste nian, deside uza terminologia Administrasaun Munisípiu no fahe Timor Leste ba Distritu 13. Ho nune’e Ainaro koñesidu ho naran distritu Ainaro.
Ikus mai iha kintu Governu Konstituional liu husi decretu lei númeru, 4/2014, 22 fulan Januari no resulusaun Governu nu 28/2014, katak Distritos hotu tranforma ba Munisípiu no sub distritus transforma ba Postu Administrativu. Foin independénsia, nasaun foun barak adota modelu governasaun sentralizadu. Governu nasionál sira kontrola desizaun no finansiamentu boot hotu-hotu. Governu lokál sira atua hanesan liman administrativu sira hosi governu sentrál. Responsabilidade lokál fraku no autonomia limitadu.
Commented [AC2]: Iha Tempu Portuguese nee se bele elabora liu tan tamba iha kalimat ida los deit, tama kedas ona ba Indonézia nian. Hau fiar iha tempu Portugues nian, Munisípiu Ainaro iha ninia evolusaun rasik iha periodu neba, nebee presiza deskreve ketak. Ninia síkulu mais ou menus hanesan tuir mai ba oin:
1.2.4.1 Tempu Guvernasaun Portugues (Entre tinan – tinan)
1.2.4.2 Tempu Okupasaun Indonézia 1976 – 1999
1.2.4.3 Tempu Independénsia (Tranzitóriu) 2000-2022
1.4.4.4 Tempu Restorasaun Indpendénsia 2002 too agora (bele esplika mudánsa Guvernasaun tempu ba tempu iha Munisípiu Ainaro nian)
Iha tinan 2016, Governu Timor-leste prodúz ona decretu lei Nú 3/2016, 16 de Marsu hodi muda naran husi distritu ba Munisípiu, iha iha alterasaun ne’e rasik governu deside ona hodi halo rekonesementu ba Munisípiu haat hanesan Autoridade Munisípiu. Autoirdade Munisípiu haat ne’e mak hanesan Autoride Munisípiu Baucau, Bobonaro, Dili, no Ermera. Iha tinan 2023 Governu Konstitutusional da-Sia halo alterasaun da-limak husi Decretru lei Nú 3/2016, 16 de Marsu ba Decretu Lei nú 84/2023,23 Novembru hodi transforma Munisípiu sira iha Teritóriu Timor-Leste ba Autoridade Munisípiu, inklui Munisípiu Ainaro. Tanba ne’e, oras ne’e dadaun administrasaun Munisípiu Ainaro nakfilak an ba Autoridae Munisípiu Ainaro no kompostu husi Postu Administrativu haat mak hanesan, Postu administrativu Ainaro, Hato-udu, Hatouilico no Maubisse.
4. Análiza Ambiental
Haktuir ba Konstituisaun Repúblika Democrático de Timor-Leste (KRDTL) iha artigu 61, hateten: Primeiru, Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos, nabelun-di’ak hó natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron ikus nian. Segundu, Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia riku-soin. Terseiru, tenki fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós nia ekonomia. Tuir mai, iha artigu 139 husi KRDTL Alinea 3 sita mos katak; Aproveitamentu rekursu naturál sira tenke haree didi’ak mós ba ekilíbriu ekolójiku no sees husi destruisaun ba ekosistema sira.
Ho Baze fundamentu ba KRDTL ne’e rasik governu produz Lei Báziku Ambientál, Decretu Lei Nú 9/2011, 9 Fevereiru kona-ba Lisensa Ambiental, no Decretru Lei nú 6/2020, 6 Fevereiru kona-ba Rejime Jurídiku ba protesaun no konservasaun Biodiversidade. Lei hirak ne’e mak sei sai hanesan enkuadramentu legál atu proteje no konserva ambiente iha Timor-Leste.
Commented [AC3]: Analiza Ambiental nee refere ba atu analiza fatór sira ne’ebé inlfuensia implementasaun programa sira iha parte Internal no Esternal. Iha parte Internal, atu analiza (SWOT):
1.Fator Forsa
2.Fator Frakeza
3.Fator Oportunidade
4.Fator Ameasa
Utiliza fator hirak nee atu analiza programa sira nebee implementa husi Serbisu Diresaun Munisipais sira nian (Ezemplu: Saúde, Edukasaun, Agrikultura no seluk tan) durante tinan 5 ikus.
Turi mai, Analiza ambiente esternal, nee refere ba fator fator esternu sira iha nivel Nasional nomos Global ne’ebe bele mos influensia implementasaun programa sira, Ida nee ita sei haree assuntu sira hanesan:
1.Fator Polítiku
2.Fatór Ekonomia
3.Fatór Sosial
4.Fatór Teknlojia
5.Fatór Legal
6.FatórAmbiente (ida nee mak agora deskreve nee)
Atu halo analiza ida nee laos ekipa elborador mesak, maibe tenke diskute ho diretur serbisu munisipal sira
Tanba ne’e iha IX governu Konsitusional nia programa sira nafatin tau prioridades liu husi asaun sira hanesan dezenvolve programa kona-ba rekolla no tratamentu rezíduus sólidus no líkidus ( maran no bén) iha país tomak, asaun seluk mak hanesan Kontinua asegura implementasaun do Prémiu ba Suku Saudável no dezenvolve Prémiu “Habali Ambiente” ba entidades komersiais, Indústriais no privadus, atu promove prinsípiu poluidor-pagador, konservasaun ba biodiversidade, redusaun ba emisaun karbonu ka medida ne’ebé ho objetivu hadi’a ambiente; ho prioridade ba área Dili nian.
Iha Munisípiu Ainaro, iha Planu assaun anuál nian, kada tinan Autoridade Munisípiu ida nee sempre aloka orsamentu hodi tau matan ba ambiente Munisípiu Ainaro ida ne’e. alokasaunorsamentu ida ne’e spesifikamente kanaliza tuir diresauun servisu Munisipál Jestaun Dezastre Naturais no Protesaun Sivíl h onia program aida hanaran Prevensaun no mitigasaun, no atividade konkreta sira mak Rekolla no diseminasaun públika informasaun kona-ba área territoriál sira ne’ebé iha risku aas ba akontesimentu dezastre naturál sira, no mós dalan no estratéjia sira atu mitiga risku no konsekuénsia dezastre naturál sira-nian. Iha parte seluk meius ba kuidadu ambiente Munisípiu Ainaro nian mos sai hanesan responsavel husi Diresaun Servisu Munisipál Agua Saneamentu no Ambiente. Iha Diresaun ida governu sentral delega ona kompeténsia sira oinsá atu bele kuidadu ambiente ida ne’e moos. Liu huis programa ida hanaran; Saneamentu, no atividade konkreta sira mak halo konstrusaun, manutensaun no reparasaun ba sistema drenajen bee foer iha sentru populasaun sira, fasilidade hariis fatin públiku no fasilidade ba soe no tratamentu finál ba lixu sólidu urbanu
Haree ba intervesaun sira ne’ebé mak oras ne’e Munisípiu hala’o ona, Autoridade Munisípiu Ainaro rekonese katak iha duni limitasaun atu bele kuiadu ambiente Ainaro nian ho di’ak liu. Limitasaun hirak ne’e ita bele hare husi rekursu finanseiru no mós material sira seluk. Tanba tinan-tinan Autoridade Munisipu propoin orsamentu ida ne’ebé adekuadu atu bele kuidade amibente Munisípiu ida ne’e nian, maibe realidade katak alokasaun orsamentu sempre menus liu atu bele realiza atividade pertinente sira hodi kuidadu Ambiente iha Munisípiu Ainaro. Liu husi planu Dezenvolvimentu Munispál ida ne’e ida sei Autoridade Munisípiu Ainaro sei deskuti hamtuk estratejia no asuan sira pertinente atu bele implementa tuir hodi la halai sees husi enkuadramentu legál hirak ne’ebé mensiona iha leten.
1.4.Koperasaun Parseiru Dezenvolvimentu
Atu sobrevive nasaun pais ida, la’os deit responsabilidade governu nian mesak maibe presiza mos parseru dezenvolviemntu sira atu bele kontribui ba suteinabilidade pais nian. Parseiru dezenvolvimentu sira hala’o papél krítiku tebes hodi apoia ba progresu nasaun ida nian, liuliu iha área sira ne’ebé rekursu lokál, kapasidade, ka teknolojia limitadu. Sira-nia kontribuisaun la limita deit ajuda finanseira, sira mos fornese esperiensia téknika, fahe koñesimentu, no apóiu institusionál ne’ebé foka ba hametin abilidade nasaun ida nian atu jere ninia dezenvolvimentu ho efetivu. Sira ajuda harii infraestrutura, hadi’a sistema edukasaun no saúde, apoia governasaun di’ak, no promove kreximentu ekonómiku. Iha tempu krize nian hanesan dezastre naturál, pandemia, ka konflitu, parseiru dezenvolvimentu sira fornese asisténsia umanitária emerjénsia no ajuda iha esforsu rekuperasaun no ba komuidade afetadu sira.
Aleinde ne’e, parseiru dezenvolvimentu sira promove dezenvolvimentu sustentável liuhosi aliña sira nia apóiu ho prioridade nasionál sira no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) globál sira. Sira nia envolvimentu hasa’e inovasaun, enkoraja reforma sira, no garante katak esforsu dezenvolvimentu sira inkluzivu, responsavel, no responsavel ba ambiente.
Iha Munsipiu Ainaro oras ne’e dadaun parseiru Dezenvolvimentun hamtuk 17 maka implementa programa iha àrea oin oin hodi bele reforsa Autoridade Munisípiu iha prosesu dezeonvolvientu iha Munisípiu ida ne’e. Àrea hirak ne’ebé mak parseiru sira apóiu mak hanesan; agrikultura, Bee moos, Dezastre Naturais no mitigasaun, jestaun rekursu sira, no forsnese apóiu tékniku mai iha Autoridade Munisípiu no diresaun servisu Munisipál relevante sira. 5. Parseiru Lokál
Parseiru dezenvolvimentu lokál munisípiu sira maka atór vital sira iha governasaun lokál. Hodi serbisu hamutuk ho munisípiu sira, sira hametin governasaun demokrátiku, hadi’a prestasaun servisu lokál, no garante katak dezenvolvimentu responde ba nesesidade loloos
Commented [AC4]: Ideal nee aprezenta lista parseiru sira iha tabela ida, area koperasaun depois Postu ka suku alvu sira nunee fasil liu, nunee mos ba parseiru nasional no internasional.
Tabela kraik liu nee la mos liu nunee hau sujere hapus tiha deit ketik fali
komunidade nian. Parseria ida ne’ebé forte entre munisípiu sira no autór dezenvolvimentu lokál sira lori ba rezultadu dezenvolvimentu ne’ebé sustentável, ekuitativu no efetivu liu.
Iha Munisipu Ainaro iha Parseru Dezeonvolvimentu lokál tolu. Primeiru, Fundasaun Maharu implementa programa sira relasiona ho konservasaun Bee no halo planu sira ba mitigaasaun àrea risku dezanstre sira. Segundu, NafoFila, hanesan parseiru lokál ida ne’ebé implementa programa sira iha mplementasaun Planu Asaun Suco ( DRR-CCA ) hodi foka liu atensaun ba iha Preparasaun Mitigasaun, Prevensaun no Adaptasaun. Parseiru lokál terseiru maka hanaran NGO Esperansa, NGO ida ne’e implementa programa sira kona-ba agrikultura nian iha suku balun iha Postu Administrativu Ainaro, Hato-Udu no Hato-Builico.
6. Parseiru Nasionál
Parseiru dezenvolvimentu nasionál sira maka instituisaun governu nian, ajénsia estadu nian, ka organizasaun nasionál sira (ezemplu, ministériu nasionál sira, komisaun sira, ONG sira, ka fundu sira) ne’ebé apoia esforsu sira dezenvolvimentu nian iha nasaun tomak, inklui iha nivel munisípiu. Sira hala’o papél krusiál ida hodi hametin governasaun lokál no apoia prestasaun servisu iha nivel komunidade nian.
Iha Munisípiu Ainaro iha Parseru Nasionál hamutuk 7, mak hanesan; PERMATIL, BLUE VENTURE, ALFELA, SAPIP, RAEBIA, RHTO-DPO, FUNDASAUN HAFOUN TIMOR-LESTE no Kruz Vermelha Timor-Leste. Parseiru nasionál hirak ne’e, mai ho programa espesifku sira hodi haree ba àrea hirak hanesan konservasaun, agrikultura, inkluzaun sosiál, jestaun rekursu no Bee Moos.
1.4.3. Parseiru Internasionál
Parseiru dezenvolvimentu internasionál sira hala’o papél vital ida hodi apoia esforsu nasaun ida nian atu atinje dezenvolvimentu sustentável. Sira fornese la’ós de’it asisténsia finanseira maibé mós perísia téknika, konsellu polítika, no prátika di’ak liu iha mundu ne’ebé ajuda nasaun sira hasoru dezafiu kompleksu sira hanesan kiak, infraestrutura ne’ebé fraku, servisu públiku ne’ebé limitadu, no mudansa klimátika.
Parseiru sira-ne’e ajuda prenxe lakuna rekursu sira, liuliu iha nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela iha ne’ebé orsamentu nasionál sira dalabarak limitadu. Sira finansia setór xave sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, bee no saneamentu, no infraestrutura, ne’ebé hadi’a diretamente sidadaun sira nia moris. Iha tempu krize nian—hanesan dezastre naturál ka emerjénsia saúde nian—parseiru dezenvolvimentu internasionál sira fornese apóiu umanitáriu lalais no ajuda ho rekuperasaun no harii fali kondisaun adekuadu ba populasaun afetadu sira.
Sira mós apoia reforsu institusionál, governasaun di’ak, transparénsia, no reforma sira ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu tempu naruk. Hodi promove polítika inkluzivu sira no serbisu besik ho governu nasionál no munisípiu sira, sira garante katak dezenvolvimentu la’ós de’it efetivu maibé mós justu no sustentável.
Munisípiu Ainaro hetan apóiu parseru internasionál iha 7 mak hanesan; Calip, Care Internasionál, UN -Fao, PARTISIPA, Plan Internasinál, MSITL. Parseiru hirak ne’e haree implementa programa sira iha àrea hirak hanesan; Agrikultura, Edukasaun, Saúde, konservasaun, empodéramentu ba joventude, no fornese Apóiu Tékniku ba Autoridade Munisípiu no diresaun relevante sira hanesan DSMA-PNDS, DSMOP, SMASA no Adminstarsaun Munisípiu.
2. KULTURA ORGANIZASAUN
a. Vizaun .
Munisípiu Ainaro sei sai reziliente, inkluzivu, no sustentável no buras ho kreximentu ekonómiku, no Ambiente Protezidu ba Moris diak populasaun nian”
b. Misaun
Serbisu hamutuk ho profesional, badinas, badaen, disiplina, akontavel, no transparente hodi hakbesik atendimentu no servisu públiku ho kualidade ba komunidade (fortalesimentu institusionál);
Esplora no desenvolve poténsia sektor produtivu sira;
Promove poténsia turízmu (kultura, relijiozu, istória, rezisténsia);
Atrai investimentu públiku no privadu; Hadiak fasilidade públika;
Konsolida ordenamentu hodi halo Ainaro Bonita;
Haburas konvivencia sosiál iha ambienti domin no dame ;
c. Objejvu Estratéjiku
1. Promove Dezenvolvimentu Sustentavel no Inkluzivu; Asegura kreximentu ne’ebé ekilibradu ne’ebé hatán ba nesesidade jerasaun atuál no futuru nian. Integra prioridade ekonómiku, sosiál, no ambientál sira
2. Hametin Governasaun Lokál no Desentralizasaun, liuhosi Hakbiit autoridade munisípiu sira iha planeamentu, orsamentasaun, no prestasaun servisu. Haburas governasaun partisipativu ne’ebé envolve sidadaun, sosiedade sivíl, no parte interesada sira
3. Hadia Kualidade Moris no Asesu ba Servisu Identifika no rezolve lakuna sira iha saúde, edukasaun, bee, saneamentu, uma, nst. Promove asesu ekuitativu ba infraestrutura no servisu báziku sira.
4. Estimula Dezenvolvimentu Ekonómiku Lokál (DE) Promove kriasaun empregu, empreendedorizmu, no apóiu ba negósiu lokál. Utiliza rekursu lokál no vantajen komparativa sira hodi haburas ekonomia lokál.
5. Hasa’e Reziliénsia no Preparasaun ba Dezastre hodi integra adaptasaun klimátika, jestaun risku, no infraestrutura ne’ebé reziliente ba dezastre. Hamenus vulnerabilidade ba risku naturál no risku sira ne’ebé ema hamosu.
6. Hametin Koordenasaun Planeamentu no Investimentu Aliña planu munisípiu sira ho polítika dezenvolvimentu nasionál no rejionál hodi prioritiza investimentu estratéjiku sira no koordena doadór no apóiu governu nian
7. Enkoraja Partisipasaun Sidadaun no Transparensia hodi Promove komunidade nia propriedade no responsabilizasaun iha planeamentu no implementasaun sira.
d. Sistema No Valor 1. Sistema
Durante elaborasaun Planu Dezenvolvimentu Munisipál (PDM), sistema planeamentu partisipativu no inkluzivu sai hanesan meius esensiál hodi asegura katak entidade hotu hola parte iha prosesu ida ne’e, no planu ida ne’e orienta ba nesesidade real komunidade nian no bazeia ba evidénsia sira. Sistema ne’e inkorpora mekanizmu estruturadu ba konsultasaun, koordenasaun, halibur dadus, prioritizasaun, no foti desizaun, ne’ebé envolve parte interesada prinsipál sira hanesan membru komunidade, autoridade lokál, sosiedade sivíl, foin-sa’e, grupu feto, no parseiru dezenvolvimentu sira. Sistema governasaun, monitorizasaun no informasaun ne’ebé forte no aplika atu orienta formulasaun meta sira, programa sira, no asaun sira, hodi asegura aliñamentu ho prioridade hirak ne’ebé mak deskreve ona iha Planu Dezenvolvimentu Nasionál no enkuadramentu legál hirak ne’ebé mak vigora iha Timor-Leste.
2. Valór
Inkluzividade Asegura katak laiha ema ida maka husik hela iha kotuk-jéneru, foin-sa’e sira, grupu vulneravel sira konsidera hotu.
Transparénsia no Responsabilidade ba desizaun sira nakloke, dokumentadu ho di’ak, no justifikadu.
Partisipasaun no Hakbiit; Involvimentu komunidade no enkoraja sira iha faze hotu-hotu—planeamentu, implementasaun, no monitorizasaun.Ekuidade no Justisa; Distribuisaun justu ba rekursu no servisu sira entre komunidade no grupu sosiál hotu-hotu.
Sustentabilidade; Énfaze ba benefísiu sosiál, ekonómiku no ambientál ba tempu naruk.
Integridade no Profisionalizmu; Líder no implementadór sira atua ho onestidade, étika, no kompeténsia.
Reziliénsia no Inovasaun; Adapta ba dezafiu sira (ezemplu, mudansa klimátika) ho solusaun sira ne’ebé kriativu no hanoin ba oin.
Viabilidade ekonomia; apóiu negosiante lokál, no kriasaun empregu
Eransa Kultural no identidade; respeita no prezerva cultura, Istoria no identidade komunidade nian.
Estadu de diretru; trata ema hotu ho justu no egual; hodi la haree ba nia estatutu, rikeza no podér
Commented [AC5]: Valór hau konsider barak nafatin, hau sujere hili 5-7 hanesan nee nunee fasil atu lembra. Ida nee hau mensiona antes iha vizita primeiru. Barak hanesan nee aban bainrua difisil atu halo tuir no labele hafal.
Valor serbisu nee importante tebes tamba nee hanesan pratika serbisu sira nebee presiza ema hotu tau iha hanoin no hahalok atu lao tuir wainhira halo serbisu atendimentu públiku
3. Karateristika Rai.
Iha Munisipiu Ainaro iha Tipo karakteristika rai oin 6 mak hanesan: rai Pribado, Rai Estado, Rai Misaun, Rai Liurai sira nian. Rai Cultura ka heransa, no Rai Doasaun.
O Serviço Municipal de Administração e Recursos Humanos é o serviço da Autoridade Municipal que tem por missão assegurar o apoio técnico e administrativo
Diretor do Servico Municipal de Apoiu as Organização nao Govermentais e as Organizacoes Comunitaria Municipio Ainaro Jonato Dias de Araujo Xavier Nu. kontaktu: 77587562 Email: jonatodias85@gmail.com
Director do Servico Municipal de Gestao de Mercado e Turizmo Manuel Ramos Pinto Telefone: +670 78598314 maunelramospinto@gmail.com Xefi Departementu Turismo Adelino M. do E. Santo
Diretor do Servico Municipal de Acao Social Municipio Ainaro Manuel Gonzaga Magno Telefone: +67077361152 Email: Manuelgonzaga894@gmail.com Xefi Departementu Progarama Inkluzaun Social Nazario de Araujo Nu.kontaktu :
Diretora Serviço Municipal de Proteção Civil e Gestão de Desastres Naturais Aida Manuela Amaral de Araujo Telefone: 75516804 Email: aaarujoaida527@gmail.com
Diretor Serviço Municipal de Registos, Notariado e Serviços Cadastrais Zeferino Manuel Gonzaga 77287589 Email : magnogzeferino18@gmail.com Xefi Departementu Registu Notariadu Antonio Jose Sarmentu 76658935