1. Jeografia
Ainaro mak Munisípiu ida husi Timor-Leste, lokaliza iha parte central Timor nian, ne’ebé inklui husi conjunto de foho ne’ebé aas – iha munisípiu ne’e rasik lokaliza foho tutun ne’ebé aas liu Timor, Foho Ramelau, ho valor 2960m altitude.Municipio Ainaro ho nia Natureza nebe’e Diferente ho municipio seluk tamba ho maior parte haleu ho Foho maka hanesan Foho Ramelau, Foho Kablaki, Foho Suru-Lau, Foho Mama-Lau, Foho Mau-Ulu Lau, Foho Dulu-Lau no Sabagu-Lau. Munisípiu ne’e halo fronteira ho Munisípiu ,Manufahi (este), Tasi Timor (sul), Munisípiu Covalima no Municipio Bobonaro (oeste) no Munisípiu Ermera no Aileu (norte).Municipio Ainaro iha postu administrativu 4. Suco 21 no Aldeia 131 Maka hanesan Posto Ainaro ho Suco 7 Aldeia 32,Posto Maubisse ho Suco 9 Aldeia 62,Posto Hato-Builico, ho Suco 3 Aldeia 21 no Posto Hato-Udo ho Suco 2 Aldeia 16. Demográfikamente, Municipio Ainaro ho nia Luan Area Total 824,5 km2. Iha Xefe Familia Hamutuk 17.848 ho nia Habitante Mane iha 41.557, Feto iha 40.156 Total habitante iha Municipio Ainaro hamutuk 81.713 habitante. Iha Municipio Ainaro ho nia Lingua maternal iha 3 mak hanesan: Mambae, Bunak, Kemak, iha komunikasaun loron loron mak Lian official tetun. Municipio Ainaro ho nia potensial mak hanesan Area Agricultura, Holticultura, Floresta, no Turismu Komunitario, Area Holticultur lokaliza iha posto Adminstrativo maubisse no Posto Adminstrativo hato-Builico. Area Agricultura lokaliza iha Posto Administrativo Hato-Udo no Posto Administrativo Ainaro. Area Floresta ( Plantas Industria ) Kafe lokaliza iha Posto Administrativo Maubisse, Hato-Builico no Posto Administrativo Ainaro. Iha Municipio Ainaro iha Mos Aikameli, kami, Nuu, Aiteka, Baunila, Ai mahoni, no Ai Gaharu, Ai sira ne lokaliza iha Posto 4, iha hotu, barak liu maka iha posto Administrativo hato-udo, Pecoaarea maioria iha Posto Hato-udo no iha Posto 3 seluk Menus husi Posto Administrativo Hato-udo.
2. Toponímia
Hanesan mós ho munisípiu seluk, Ainaro mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. Ainaro mai husi liafuan mambae ne’ebé kompostu husi liafuan rua : Ai+Naruk, katak iha ai-hun ida maka hamrik naruk iha rai Ainaro, naran Ai-Kapiri. Nune’e ho influensia husi portugueses sira, liafuan ‘Ainaruk’ sai Ainaro. Antes de naran ne’e mosu, tempu uluk ema bolun Ainaro ho naran Orluli. To’o agora lia-na’in sira sei temi naran ne’e, wainhira halo sergala (seremonia kultural) hodi simu bainaka importante ruma iha Ainaro.
3. Istória
Tuir istória, antes Portugues sira estabelese sira nian autoridade iha rai Ainaro, iha ona autoridade tradisional ne’ebé ukun. Iha tinan 1698, Governo Portugues introdús sira nia autoridade, liu husi Governador António Coelho Guerreiro. Iha tinan ne, sira começa halo intervenção ba Autoridade tradisional sira iha Timor, inklui iha Ainaro. Iha loron 20 de Abril de 1859, governador ne’e rasik estabelese 11 Distritu, Ainaro latama ia mapa 11 Distritu tanba sei halo parte ba Distritu Atsabe. Iha tinan 1908, liu husi Governador Oscar Ruas estabele komando militar, Ainaro mos sai hanesan komando militar ida. Liu tiha Segunda Guerra Mundial, Governador ne’e muda komando militar ne’e transforma fali ba Circuscriação Civil ne’ebé kompostu husi Postu administrativu Ainaro, Alas, Maubisse, Same, Turiscai, Hatu-Builico no Postu administrativu Hatu-Udi. Iha tempu okupasaun Indonésia, iha mudança ba SubDistritu Turiscai ne’ebé pasa fali ba iha Distritu Manufahi no SubDistritu Hato-Udo husi Distritu Manufahi pasa fali ba Ainaro, ho nune’e Distritu Ainaro, atual sai hanesan Munisípiu, iha Postu administrativu 4.
4. Klima
Em termos de klima, jeralmente, klima iha Munisípiu Ainaro hanesan ho mairia parte seluk iha Timor-Leste. Klima iha munisípiu ne’e fahe ba epoka rua: bai-loron, ne’ebé hahu husi julho to setembro ho temperatura aas liu 24,91C no mínimo 10,52C. Epoka udan, hahu husi Novembro too Junho. Iha municipio Ainaro iha mos Iklimia Anin, Iha Iklima Ainin Akontese Entre Fulan Novenbro, Dezembro, Janeiru, Febreitu ka Marco, Iha Tempu Anini populous Sempre hetan Dezastre hanesan lakon Sira nia Hela Fatin, lakon Plantasaun iha Area Holticultura, Agricultura, ho Tempu Anin Sei Fo Impactu ba Sosio Ekonomi Familia Agricultura sira. Mak hnesan Rai Hamlaha.
5. Karaketerístika Rai
Iha Municipio Ainaro iha Tipo karakteristika rai oin 6 mak hanesan: rai Pribado, Rai Estado, Rai Misaun, Rai Liurai sira nian. Rai Cultura ka heransa, no Rai Doasaun.